Warszawa
 Zastava |
 Grb |
.png){kind=small}
Poljska
Mazovjecko|
Warszawa |
|||
|---|---|---|---|
|
|
|||
|
|||
| Koordinate: | |||
| Država | Poljska |
||
| Vojvodstvo | Mazovjecko |
||
| Osnivanje | 13. stoljeće | ||
| Glavni grad Poljske | 1596. | ||
| Vlast | |||
| - Vrsta | skupština grada | ||
| - Gradonačelnik | Hanna Gronkiewicz-Waltz | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 516,90 km² | ||
| Visina | 78 - 115 m | ||
| Stanovništvo (30. lipnja 2004.) | |||
| - Grad | 1.690.821 | ||
| - Gustoća | 3258 stanovnika/km² | ||
| Poštanski broj | 00-xxx do 04-xxx, 05-xxx (prigradska naselja) | ||
| Pozivni broj | +48 22 | ||
| Gradovi prijatelji | Astana, Berlin, Chicago, Düsseldorf, Den Haag, Hamamatsu, Hanoi, Kijev, Moskva, Pariz, Riga, Seul, St. Petersburg, Taipei, Tel Aviv, Toronto, Beč, Vilnius | ||
| Registarske oznake | WA, WB, WD, WE, WF, WH, WI, WJ, WK, WN, WT, WU, WWA, WWF, WWG, WWH, WWJ, WWW, WWK, WWL, WWM, WWN, WWV, WX, WXY, WY | ||
| Službena stranica um.warszawa.pl | |||
Varšava (poljski Warszawa) je grad u središnjoj Poljskoj, čiji je od 1596. godine glavni grad. Također je i važan znanstveni, kulturni i politički centar. U Varšavi se nalaze parlament, predsjednička palača i poljska vlada. Osim što je najveći grad u Poljskoj, Varšava je i središte Mazovjeckog vojvodstva.
Sadržaj |
Varšava se nalazi na srednjem dijelu toka Visle u srednjomazovjeckoj nizini. Njena srednja nadmorska visina iznosi oko 100 m. Na terenu grada nalazi se nekoliko uzvišenja, uglavnom umjetno napravljenih. Grad se nalazi s obje strane Visle. Varšava je udaljena oko 350 kilometara od Karpata i Baltičkog mora.
Klima Varšave je vlažna kontinentalna. Srednja godišnja temperatura oscilira oko 8 stupnjeva Celzijusa (-3 °C u siječnju i 19 °C u lipnju). Godišnja količina padalina ne prelazi 680 mm, a najvlažniji mjesec u godini je srpanj.
Povijesna jezgra Varšave uvrštena je 1980. u UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi.
Varšava je kroz povijest prošla kroz razne dramatične trenutke. Grad je nekoliko puta rušen od osvajača. Najvažniji povijesni događaji su:
Zajedno s transformacijom sustava, u Varšavi se vraća varšavska samouprava. Poslije mnogih javnih rasprava, 18. svibnja 1990. godine parlament usvaja uredbu o društvenom uređenju Varšave. Dana 27. svibnja na demokratskim izborima građani Varšave izabrali su svoje predstavnike za sedam općina. Za predsjednika skupštine grada Varšave je izabran urbanist Stanislav Viganovski, koji je vršio ovu funkciju od 27. siječnja 1990. godine. Varšava po drugi put postaje temom rasprave parlamenta koji je 25. ožujka 1994. godine usvaja odredbu o podjeli grada na 11 nezavisnih općina. U travnju 1995. godine počinje s radom Varšavski metro. Prvi gradonačelnik Varšave po novom ustavu postao je Lech Kaczyński.
Od kolovoza 1994. Varšava je savez 11 općina: Varšava-centar, Varšava-Bialolenka (Warszawa-Białołęka), Varšava-Targuvek (Warszawa-Targówek), Varšava-Rembertuv (Warszawa-Rembertów), Varšava-Vaver (Warszawa-Wawer), Varšava-Vilanov (Warszawa-Wilanów), Varšava-Ursinuv (Warszawa-Ursynów), Varšava-Vlohi (Warszawa-Włochy), Varšava-Ursus (Warszawa-Ursus), Varšava-Bemovo (Warszawa-Bemowo) i Varšava-Bielani (Warszawa-Bielany). Usljed reformi uvedenih 27. listopada 2002. Varšava predstavlja samo jednu općinu. Osim toga, granice Varšave proširile su se tako da je Varšava dobila nadležnost i nad dotadašnjom posebnom općinom Vesela (Wesoła)
Trenutno je Varšava podijeljena na 18 administrativnih dijelova. Svaki od njih posjeduje ograničenu samoupravu.
Najvažnija prigradska naselja Varšave su:
U skladu s Varšavskim ustavom, od 27. listopada 2002. gradonačelnik Varšave se bira neposredno od strane građana, dok njegovi zamjenici ne dolaze na funkciju izborima. U ovlaštenja gradonačelnika spadaju između ostalih i upravljanje vlasništvom grada, kao i nadzor nad skupštinama općina Varšave.
U gradskoj skupštini Varšave zasijeda 60 vijećnika. Oni se biraju na neposrednim, proporcijalnim izborima svake četiri godine. Kao i većina ostalih organa samouprave, gradska skupština se dijeli na komisije.
Odluke skupštine obično se donose većinom glasova, a potom se šalju gradonačelniku na potvrđivanje. Ukoliko gradonačelnik stavi veto na odluku, skupština ima rok od 30 dana do donošenja nove odluke koju treba usvojiti dvotrećinskom većinom. Svaka od 18 općina Varšave poseduje posebnu skupštinu općine.
Dana 30. rujna 2003. u Varšavi je živjelo 1.689.648 ljudi, od toga 908.814 žena i 780.834 muškaraca. U posebnim dijelovima grada broj stanovnika iznosio je:
Najgušća naseljenost je u Srudmiesću (8.772 ljudi/km²), a najmanja u Vilanuvu (355 ljudi/km²). Prosječna za cijeli grad iznosi 3.258 ljudi/km².
Usljed štete koja je nastala u II svjetskom ratu samo nekoliko prometnica je ostalo u upotrebi. To je prouzrokovalo ogromne gužve u prometu. Zbog toga je dugo godina jedan od prioriteta grada bio razvoj prometnica.
Varšava nema obilaznicu, a veći dio prometa na osi istok-zapad odvija se kroz centar grada. Trenutno traju radovi nad dvjema obilaznicama. Prva od njih treba udaljiti promet oko 10 kilometara od centra, a druga treba postati dio autoputa A-2 (Berlin-Moskva)
Varšava ima jedan međunarodni aerodrom, koji se nalazi jedva 10 kilometara od užeg centra grada, a ujedno je i najveći u Poljskoj. Kroz taj aerodrom prođe preko 6 milijuna putnika godišnje, a dnevno poleti oko 60 zrakoplova.
Postoji još jedan aktivan aerodrom u Varšavi. Njega koristi varšavski aeroklub, kao i mnogi vlasnici manjih aviona i helikoptera.
 |
Točnost podataka u ovom članku je osporena. (Rasprava) |
Sustav gradskog prijevoza grada Varšave sastoji se od autobuskih i tramvajskih linija, kao i metroa.
Varšava ima oko 2.603 kilometara autobuskih linija po kojima kruži oko 1.659 autobusa.
Prva tramvajska linija u Varšavi otvorena je 11. prosinca 1866.godine, a druga 26. ožujka 1908. Ove linije tramvaja koje su vukli konji su elektrificirane. Trenutno postoji 863 tramvaja i oko 470 kilometara šina. Varšava ima 29 stalnih linija, od kojih je jedna noćna.
Posljednja varšavska trolejbuska linija (linija 51) je ukinuta 1995. godine.
Prvi vlak u Varšavi počeo je sa radom 1849. godine. Danas je u Varšavi jedna od najvećih železničkih petlji u Poljskoj.
U Varšavi postoje dva poljska prvoligaška nogometna kluba, Legia i Polonia, kao i nekoliko manjih sportskih klubova.
Lista najvažnijih sportskih klubova u Varšavi:
U Varšavi postoji i hipodrom, nekoliko natkrivenih klizališta, nekoliko desetina natkrivenih bazena, teniskih terena, kao i dosta manjih i većih sportskih hala.
U Varšavi se nalazi Narodna Filharmonija. Gradu nedostaje koncertna hala, te se zbog toga velike glazbene svečanosti uglavnom održavaju u Kongresnoj sali.
U Varšavi postoji oko 30 većih kazališta. Među njima su najvažniji Narodno Kazalište (sagrađeno 1765.) kao i Veliko Kazalište (sagrađeno 1778). Značajno je i Kazalište Varšava, koji je organizator eksperimentalnih predstava.
Tijekom ljeta većina varšavskih kazališta ne radi.
U Varšavi postoje mnogi muzeji i galerije umjetnosti, kako državni tako i privatni. U najvažnije spadaju: Zahenta (Zachęta), Centar Suvremene Umjetnosti (Centrum Sztuki Współczesnej) kao i Muzej Poljske Vojske (Muzeum Wojska Polskiego).
U najveće spadaju Narodni Muzej (Muzeum Narodowe) i njegove filijale: u Kraljevskom zamku i u Zamku u Vilanovu (Pałac w Wilanowie)
Od 31. srpnja 2004. otvoren je Muzej Varšavskog Ustanka (Muzeum Powstania Warszawskiego).
Varšava je najveći sveučilišni centar u Poljskoj. U njoj ima središte 66 škola. U najveće Varšavske škole spadaju:
Studenti i učenici viših škola predstavljaju oko 29,2% populacije Varšave. Njihov broj je 2002. godine prešao 500.000.
Varšava, a posebno varšavsko Srudmiesće (Śródmieście), spada u najveće poslovne centre u Srednjoj Europi. Godine 2003. bilo je registrirano 268.307 poduzeća, a strani invenstitori su uložili u grad preko 650 milijuna eura te godine. Varšava proizvodi preko 4,1% poljskog BDP-a.
Sam grad je 2003. godine donosio 5.162.324 zlota zarade, a nezaposlenost je opala na 6,5%.
Poslije Drugog svjetskog rata, komunističke vlasti su odlučile napraviti od Varšave važan centar teške industrije. U gradu je otvoreno nekoliko desetaka velikih tvornica.
U Varšavi kao prijestolnici Poljske i najvećem njenom gradu, smještena su glavna središta ministarstava, kao i centri regionalnih i republičkih institucija. Najpoznatije među njima su:
U Varšavi su smještena veleposlanstva i konzulati drugih država.
 Belvédère (bivše sjedište predsjednika Poljske) |
 Palača Lazienkowski |
 Palača Lazienkowski |
 Palača Lazienkowski |
 Palača Lazienkowski |
 Frédéric Chopin |
 Dvorac Ujazdowski |
 Stambena četvrt u Wilanówu |
 Crkva Wizytek |
 Crkva Aleksander |
 Palača kulture i znanosti |
 Żyleta, stadion Legije |
Spalaj się! | Kolędy polskie | Kombi | Czekając na... | 12 Groszy
źródło Wikipedia