Svaki rashladnik koji se nalazi u upotrebi mora biti dimenzioniran prema uređaju kojeg hladi i prema uvjetima kojima će biti izložen.
Pri pristupanju izračuna rashladnika prvo moramo izračunati količinu topline koja će se odvoditi u njemu. Kako odvedena toplina ovisi o nekoliko čimbenika, nju je teško odrediti bez preciznih podataka.
Količina topline je umnožak specifične potrošnje motora i postotka otpadne topline koja se preda vodi. Kada se izračuna ta vrijednost, može se pristupiti slijedećem izračunu.
Treba znati temperaturu hlađene tekućine na ulazu i izlazu, i iz nje dobiti srednju temperaturu hlađene tekućine. Zatim se izmjeri najveća temperatura rashladne vode (ili zraka) i odredi se porast temperature u rashladniku do izlaza. Iz ovih vrijednosti dobivamo također srednju vrijednost.
Oduzimanjem dviju srednjih vrijednosti dobiti ćemo
– srednju temperaturnu razliku u rashladniku.Dimenzioniranje debljine stijenke plašta i stijenke cijevi je jednostavno:
(mm)
– teoretska debljina stijenke
– dodatak zbog savijanja
– dodatak na koroziju
– faktor čvrstoće vara ( 0,9 za varene cijevi,1,0 za bešavne cijevi)
– potrebni promjer cijevi
– najveći radni tlak
– srednji polumjer savijanja cijevi
Koeficijent prijelaza topline sa jednog medija na drugi (m2):

- koeficijent prijelaza topline s medija na stijenku
- koeficijent toplinske provodljivosti stijenke
- debljina stijenkeKoeficijent prijelaza topline za vodu iznosi 1420 - 2840 W/m ˚C, gdje su uračunati gubici usljed nečistoća.
Ukupna toplina koja se predaje u rashladniku jest:

a odatle izlazi da je
(m2)
Sada smo dobili rashladnu površinu, iz koje ćemo moći odabrati ili konstruirati rashladnik.
Piosenki Toma Waitsa | Kombi | spis stron www | ...bo marzę i śnię | Strach się bać
źródło Wikipedia