Pepi I.

Izvor: Sipakja

Skoči na: orijentacija, traži

Bakrena statua Pepija I u Egipatskom muzeju u Kairu.

Pepi I Meryre (2332. pr. Kr. - 2283. pr. Kr.) bio je treći faraon Šeste egipatske dinastije. Njegovo ime Meryre znači "voli ga Re".

Pepi je bio sin Tetija i trebala mu je podrška moćnih pojedinaca u Gornjem Egiptu kako bi svrgnuo uzurpatora Userkarea, ubojicu njegovog oca, te tako ostvario svoje pravo na prijestolje. Nakon toga će te osobe postati važan faktor na njegovom dvoru i dvije njegove kraljice su bile kćeri njegovih gornjoegipatskih vezira. Vladavinu Pepija I je označila agresivna ekspanzija u Nubiju, širenje trgovine do udaljenih oblasti Libanona i somalijske obale, ali i rast moći plemstva. Jedan od kraljevih službenika po imenu Weni se u njegovo ime borio u Aziji. Njegov zagrobni kompleks dao je ime Memfisu.

Analiza oštećenog analskog dokumenta 6. dinastije - Kamena iz Južne Saqqare - daje mu vladavinu od oko 48-49 godina, ali za to nema potvrde u Torinskom popisu kraljeva koji mu pripisuje 44 godine, prema analizi dokumenta od strane Kima Ryholta. Potonja brojka se čini bližom istini jer bi ukazivala da se popisa stoke, osnova datiranja u doba Pepija I, nije uvijek održavao u razmaku od dvije godine. Da je tako, upućuje slavni natpis Godina nakon 18. popisa, 3. mjesec Shemu dan 27 iz Wadi Hammamata br. 74-75 koji spominje "prvo slavlje Heb Sed" u toj godini za Pepija ( prema Spalingeru, to bi bila Godina 36. ukoliko se koristio dvogodišnji sistem). Ova informacije je važna jer se Gozba Heb Sed slavila u 30. godini kraljeve vladavine; ukoliko je Pepi I koristio dvogodišnji sistem brojanja, natpis bi umjesto toga bio datiran na 15. popis.

Najkasniji datum vladavine Pepija I je Godina 25. popisa, 1. mjesec Akhet dan (izgubljen) iz Hatnubskog natpisa br.3. Kamen iz Južne Saqqare također potvrđuje da je posljednja godina Pepija Ibio 25. popis.

Anthony Spalinger, Dated Texts of the Old Kingdom, SAK 21:1994, pp.303-304

(engl.) The South Saqqara Stone: Sixth Dynasty Annals
(engl.) Pepi I: Second king of the Sixth Dynasty

v • r • u Popis faraona

Preddinastijski i ranodinastijski period 3150. pr. Kr. – 2686. pr. Kr.	Faraoni Donjeg Egipta: Tiu • Teš • Hsekiu • Uazner • • • Faraoni Gornjeg Egipta: Škorpion I. • Iri-Horus • Ka • Škorpion II. • Narmer I. dinastija: Narmer • Hor-Aha • Džer • Džet • Merneit • Den • Anedžib • Semerket • Kaa II. dinastija: Hotepsekemui • Raneb • Ninečer • (Ueneg) • (Senedž) • Set-Peribsen • (Sendži) • (Neterka) • (Neferkara) • Sekemib-Perenmaat • (Kasekem) • Kasekemui

Staro Kraljevstvo 2686. pr. Kr. – 2181. pr. Kr.	III. dinastija: Sanakt • Džozer • Sekhemkhet • Kaba • Huni • • • IV. dinastija: Sneferu • Keops • Džedefra • Kefren • Mikerin • Shepseskaf • • • V. dinastija: Userkaf • Sahure • Neferirkare Kakai • Shepseskare Isi • Neferefre • Nyuserre Ini • Menkauhor Kaiu • Djedkare Isesi • Unas • • • VI. dinastija: Teti • Pepi I. • Merenre Nemtyemsaf I • Pepi II.

Prvi međuperiod 2181. pr. Kr. – 2040. pr. Kr.	VII. i VIII. dinastija: Wadj-ka-re • Qa-ka-re Iby IX. i X. dinastija: Mery-ib-re Khety • Mery-ka-re • Ka-nefer-re • Neb-kau-re Akh-toy

Srednje Kraljevstvo 2040. pr. Kr. – 1782. pr. Kr.	XI. dinastija: Intef I. • Intef II. • Intef III. • Mentuhotep I. • Mentuhotep II. • Mentuhotep III. XII. dinastija: Amenemhat I. • Sesostris I. • Amenemhat II. • Sesostris II. • Sesostris III. • Amen-em-het Ny-maat-re • Amen-em-het Maa-kheru-re • Kraljica Sobek-nefru Sobek-ka-re

Drugi međuperiod 1782. pr. Kr. – 1570. pr. Kr.	XIII. dinastija: Wegaf • Amenemhat V. • Hor • Sobekhotep II. • Khendjer • Sobekhotep III. • Neferhotep I. • Sobekhotep IV. • Aya • Neferhotep II. • • • XIV. dinastija: Nehesy • • • XV. dinastija: Sheshi • Yakubher • Khyan • Apepi I. • Apepi II. • • • XVI. dinastija: Anather • Yakobaam • • • XVII. dinastija: Sobekemsaf II. • Intef VII. • Taa I. • Taa II. • Kamose

Novo Kraljevstvo 1570. pr. Kr. – 1070. pr. Kr.	XVIII. dinastija: Amasis I. • Amenhotep I. • Tutmozis I. • Tutmozis II. • Hatšepsut • Tutmozis III. • Amenhotep II. • Tutmozis IV. • Amenhotep III. • Eknaton • Smenkara • Tutankamon • Aj • Horemheb • • • XIX. dinastija: Ramzes I. • Seti I. • Ramzes II. • Merenptah • Amen-messes • Seti II. • Siptah • Kraljica Tausret • • • XX. dinastija: Setnakht • Ramzes III. • Ramzes IV. • Ramzes V. • Ramzes VI. • Ramzes VII. • Ramzes VIII. • Ramzes IX. • Ramzes X. • Ramzes XI.

Treći međuperiod 1069. pr. Kr. – 525. pr. Kr.	Veliki svećenici iz Tebe: Her-i-hor • Piankh • Pinudjem I. • Masaherta • Men-kheper-ra • Smendes II. • Pinudjem II. • Psusennes III. • • • XXI. dinastija: Smendes I. • Nefer-ka-re • Psusennes I. • Amenophthis • Osorkon stariji • Siamon • Psusennes II. • • • XXII. dinastija: Shishak I. • Osorkon I. • Sheshonq II. • Takelot • Osorkon II. • Harsiese • Takelot II. • Sheshonq III. • Pimay • Sheshonq V. • Osorkon IV. • • • XXIII. dinastija: Mery-amun • Sheshonq IV. • Osorkon III. • Takelot III. • Rudamon • Iuput • Nefer-ka-re • Nimlot • • • XXIV. dinastija: Tefnakht Shepses-re • Bakenref Wah-ka-re • • • XXV. dinastija: Piyi • Shabaka Nefer-ka-re • Shebitku Djed-ka-re • Taharqa Nefertem-khu-re • Tanutamun Ba-ka-re • • • XXVI. dinastija: Psamtik I. • Neko • Psamtik II. • Wah-ib-re Ha-a-ib-re • Amazis II. • Psamtik III.

Kasni period 525. pr. Kr. – 332. pr. Kr.	XXVII. dinastija: Kambiz II. • Darije I. Veliki • Kserkso I. • Artakserkso I. • Darije II. • • • XXVIII. dinastija: Amirtej II. • • • XXIX. dinastija: Nepheritis I. • Hakor • • • XXX. dinastija: Nektanebo I. • Djed-hor • Nektanebo II. • • • XXXI. dinastija: Artakserkso III. • Artakserkso IV. • Darije III.

Grčko-Rimski period 332. pr. Kr. – 641. pr. Kr.	Makedonski kraljevi: Aleksandar Veliki • Philip Arrhidaeus Mery-amun Setep-en-re • Alexander IV. • • • Ptolemejevići: Ptolemej I. Soter • Ptolemej II. • Ptolemej III. • Ptolemej IV. • Ptolemej V. • Ptolemej VI. • Ptolemej VII. • Ptolemej VIII. • Ptolemej IX. • Ptolemej X. • Ptolemej XI. • Ptolemej XII. • Kraljica Berenika IV. • Ptolemej XII. (2) • Kleopatra • Cezarion

Faraoni • Egipatske kraljice

hydraulik warszawa | Aktualne wyniki lotto | polish poster | balony | kotły co

źródło Wikipedia