Kiša

Oborina je skupina vodenih čestica u tekućem ili krutom stanju koja iz oblaka pada na tlo. Postoji nekoliko vrsta oborina (tuča, snijeg, solika) - one koje lebde u atmosferi i padaju iz oblaka na tlo.

Oborine nastaju kondenziranjem postojeće vlage u zraku. Veličina pojedinih kondenziranih djelića mora prijeći određenu vrijednost kako bi mogla u nekom obliku padaline ponovo pasti na zemlju. Padanjem na zemlju zatvara se kruženje vode (vidi. Hidrološki ciklus).

Učestalost i prosječna količina oborina karakteristični su za odgovarajuća zemljopisna područja. Pri tome su oborine čimbenik koji određuje lokalnu klimu. To je posebno značajno za poljoprivredu koja može bez navodnjavanja biti uspješna tek nakon određene grane granice količine oborina koje određuju ekozone.

Sadržaj

Većina mjerača količine padalina skuplja oborine na određenim mjestima u mjerne posude. Jedan milimetar znači, da bi na tlo pao sloj vode od jednog milimetra, kad voda ne bi otjecala. Količina se obično navodi kao l/m² (ravne površine). 1mm pri tome odgovara točno 1 litra/kvadratni metar.

Danas se uz pomoć t.zv. oborinskih radara može procijeniti ukupna količina oborina na cijeloj određenoj površini, za razliku od klasične (točkaste) metode mjerenja samo na određenim točkama. To je značajno prije svega za službe koje se bave problemima sprečavanja poplava (pomoću radarskih procjena verificiraju i kalibriraju se "točkasta" mjerenja). Pored količine oborina, važni su prije svega i intenzitet oborina i njihovo trajanje.

Dugotrajno mjerenje količine padalina (klimatologija) omogućuje statističke izračune srednje učestalosti oborinskih događaja (prije svega pljuskova), koji su rezultat međusobnog odnosa intenziteta i trajanja oborina.

  1. Postojanje atmosferske vlažnosti (vodene pare) kao posljedica isparavanja
  2. Proces kondenzacije uglavnom kao posljedica dinamičkog hlađenja
  3. Prisustvo kondenzacijskih jezgri (čvrstih čestica) :
3.1. Higroskopske čestice (npr. oceanska sol) - proces kondenzacije započinje i prije nego što zrak postane zasićen.
3.2. Nehigroskopske čestice (npr. prašina, čestice dima, pepeo) - proces kondenzacije je uvjetovan određenim stupnjem zasićenosti.

Uvjeti za konvektivnu oborinu

  1. U brdima količina oborina zavisi o smjeru zračnih strujanja (privjetrina, zavjetrina).
  2. Kopnena područja imaju manje količine oborina od morskih na istoj zemljopisnoj širini (morska klima, kontinentalna klima).
  3. Velika količina oborina u blizini ekvatora i umjerenim širinama smjenjuje se s malom količinom oborina u tropima dalje od ekvatora i polarnim područjima (tropi, suptropi, područje umjerene klime, polarna klima).
  4. U tropima su istočni dijelovi tropskih mora vlažni cijelu godinu. Zapadni dijelovi vlažni su samo ljeti i u jesen.

Kiša Kapi s promjerom većim od 0.5 mm
Kišica kapljice s promjerom manjim od 0.5mm, počevši od oko 0.1 mm, polako padaju
Snijeg od temperature oko -12°C vodena para se kondenzira direktno u sitne ledene kristaliće (t.zv. resublimacija), koji se tada vežu u sniježne pahuljice
Solika zrnca leda nepravilnog oblika veličine 2 - 5 mm, sadrže zrak a mogu nastati zbog snažnih vjetrova u hladnoj fronti
Tuča smrznute kapi kiše promjera većeg od 5 mm, nastaju od jednog kristala leda kao jezgre i oko nje više slojeva smrznutih ljuski koje nastaju kad se olujni oblaci sretnu sa snažnim okomitim strujama zraka, pa se višekratno stvara oko njih sloj vode koji se zatim smrzne
Rosa vodena para, koja se noću kondenzira na bilju ili predmetima u sitne kapljice
Inje vodena para, koja se zaledi na biljkama ili predmetima

Oborine se mjere kišomjerima

Standardni kišomjer
Dio pluviografa koji omogućuje zapisivanje količina kiše u [mm] zavisno od vremena. Svaka vertikalna linija predstavlja vremenski odmak od 10min, a svaka slijedeća horizontalna predstavlja količinu kiše od 0,4mm.

Łapy | Beata | Sztuka jest skarpetką kulawego | mieszkania poznań | Międzyzdroje

źródło Wikipedia