Anatomija mozga je dobro istražena i vrlo je slična među različitim vrstama. Glavne razlike su u relativnoj veličini različitih djelova mozga i u relativnom broju živčanih stanica - neurona - koji su povezani u informacijsku mrežu mozga. Mozak je s ostatkom tijela povezan živcima, od kojih je zapravo glavni kralješnična moždina (duga otprilike 45 cm).
Živčana stanica (neuron) se sastoji od tijela i ogranaka. Na tijelu živčane stanice možemo uočiti više kratkih ogranaka zvanih dendriti i jedan dugi ogranak zvan neurit ili akson. Kratki ogranci (dendriti) primaju podražaje, dok ih dugi ogranak (neurit) prenosi do drugih stanica (živčanih, mišićnih, itd.). Stanično tijelo osigurava biološke funkcije, baš kao i kod svake druge žive stanice. Dakle, tijelo živčane stanice uključuje i jezgru u kojoj se nalazi DNK i omogućuje ekspresiju gena uz pomoć kojih živčana stanica postiže svoju funkciju: procesiranje informacija. Živčane stanice povezane su sinapsama, ali se ne dodiruju. Ogranci omogućuju povezivanje i komunikaciju s ostalim živčanim stanicama ili stanicama drugih tkiva i organa, te tako omogućuju živčanim stanicama da u konačnoj cjelini čine živčani sustav.
Do danas je prikupljena velika količina informacija o tome kako funkcionira živčana stanica i kako izmjenjuje informacije. U tom procesu, važnu ulogu imaju tehnike snimanja električne aktivnosti unutar živčanih stanica i u međustaničnom prostoru. Isto tako, funkcije pojedinih dijelova mozga su dobro istražene i taj proces se u ovom trenutku nastavlja velikom brzinom zbog sve veće dostupnosti neinvazivnog snimanja moždane aktivnosti uz pomoć funkcionalne magnetske rezonance. Istraživanje mozga je danas jedno od najzastupljenijih područja znanstvenog istraživanja uopće.
Istraživanje mozga se može okarakterizirati kao interdisciplinarno. Istraživači mozga nisu samo biolozi ili medicinari već gotovo jednako važnu ulogu igraju psiholozi, fizičari, informatičari, matematičari i filozofi. Svaki od njih, sa svojim specifičnim znanjima i vještinama, doprinosi sveukupnom znanju o tome kako funkcionira mozak i kako fiziološki procesi na nivou neurona dovode do ponašanja i subjektivnog doživljavanja na nivou cijelokupnog sistema.
Međutim, unatoč velikom broju znanstvenih radova, progresu u tehnikama istraživanja i interdisciplinarnom pristupu, još uvijek ne možemo reći da znamo kako mozak funkcionira. Ta funkcija ostaje velikim dijelom tajna. Najvažnija pitanja o tome kako fizikalno (živčane stanice) dovodi do psihološkog (ponašanje i doživljavanje) još uvijek nemaju zadovoljavajuće odgovore. Neki znanstvenici sumnjaju da ta pitanja nikada nećemo odgovoriti. Drugi pak vjeruju da će baš njihovo područje istraživanja dovesti do odgovora. Ipak, mozak ostaje najvažniji organ za čovjekovu sposobnost razmišljanja ali i važan objekat razmišljanja onih ljudi koji pokušavaju prodrijeti u njegove tajne.
Piekarnik FT 850.1 | hotel warszawa | tours auschwitz | Piekarnik FB 83.1 | jak dobrze grać w CS
źródło Wikipedia