Moskva

Ovo je glavno značenje pojma Moskva. Za druga značenja, pogledajte Moskva (razdvojba).

Moskva Москва
Crveni trg
Zastava Grb
Koordinate: 55°45′N, 37°35′E
Država	Rusija
Politički status	Savezni grad
Savezni okrug	Središnji
Gospodarska regija	Središnja
Osnivanje	1147.
Vlast
- Gradonačelnik	Jurij Luškov
Površina
- Ukupna	1.081 km2
Visina	156 m
Stanovništvo (2008.)
- Grad	10.470.318
- Gustoća	9.686 stanovnika/km2
Vremenska zona	Moskovsko vrijeme (UTC+3)
- Ljeto (DST)	Moskovsko ljetno vrijeme (UTC+4)
Poštanski broj	101xxx–129xxx
Pozivni broj	+7 495, +7 499
Svetac zaštitnik	Bazilije Blaženi
Službena stranica mos.ru
Karta
Položaj Moskve u Rusiji

Moskva (ruski Москва, čit. Maskva) je glavni i najveći grad Rusije. Jedna je od svjetskih metropola. Nalazi se na rijeci Moskvi i obuhvaća površinu od 878,7 km². Broj stanovnika brzo raste i prema procjeni iz 2008. ima ih 10.470.318.

Moskva ima status grada federalnog značaja (federalnog subjekta). Uz nju, takav status u Rusiji ima još samo Sankt Peterburg. Nalazi se u Središnjem saveznom okrugu. Administrativno se dijeli na 10 okruga, koji se dalje dijele na mnogobrojne područne uprave.

U središtu grada nalazi se Kremlj, utvrđeni kompleks koji je do 1703. bio političko središte Ruskog Carstva, od 1918. Sovjetskog Saveza te od 1991. Ruske Federacije. Uz istočni zid Kremlja prostire se Crveni trg, mjesto mnogih državnih ceremonija. Na trgu se nalaze i dvije vjerojatno najpoznatije moskovske građevine - katedrala Sv. Bazilija Blaženog i mauzolej Lenjina.

• Moskovski metro

Katedrala Sv. Bazilija Blaženog	Kremlj i rijeka Moskva	Lenjinov mauzolej
Državni povijesni muzej	Katedrala Krista Spasitelja	Hotel "Ukrajina"
Boljšoj teatar	Šuhovljev toranj	Stadion Lužnjiki

• MATUP - najveća akademija turizma u Rusiji, osnovana 1966. godine.

• Službena stranica (rus.) (eng.)

U Wikimedijinu spremniku se nalazi članak na temu: Moskva

Nedovršeni članak Moskva koji govori o gradu u Rusiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Sipakje.

Administrativne podjele Rusije

Ruski federalni subjekti

Ruske republike

Adigejska | Altajska | Baškirska | Burjatska | Čečenija | Čuvaška | Dagestan | Hakasija | Inguška | Jakutska | Kabardsko-Balkarska | Kalmička | Karačajevsko-Čerkeska | Karelija | Komi | Marijska | Mordvinska | Sjeverna Osetija-Alanija | Tatarstan | Tuva | Udmurtska

Krajevi

Altajski | Habarovski | Kamčatski² | Krasnodarski | Krasnojarski; | Permski | Primorski | Stavropoljski

Oblasti

Amurska | Arhangelska | Astrahanska | Belgorodska | Brjanska | Čeljabinska | Čitska³ | Irkutska¹ | Ivanovska | Kalinjingradska | Kaluška | Kemerovska | Kirovska | Kostromska | Kurganska | Kurska | Lenjingradska | Lipecka | Magadanska | Moskovska | Murmanska | Nižnjenovgorodska | Novgorodska | Novosibirska | Omska | Orenburška | Orelska | Penzjanska | Pskovska | Rostovska | Rjazanjska | Sahalinska | Samarska | Saratovska | Smolenska | Sverdlovska | Tambovska | Tomska | Tverska | Tulska | Tjumenjska | Uljanovska | Vladimirska | Volgogradska | Vologodska | Voronješka | Jaroslavljska

Savezni gradovi

Moskva | Petrograd

Autonomne oblasti

Židovska

Autonomni okruzi

Aginskoburjatski³ | Čukotski | Hantijsko-Mansijski | Nenečki | Ustordinski¹ | Jamalskonenečki

1. Ustordinski a.o. će se pripojiti Irkutskoj oblasti 1. siječnja 2008.
2. Kamčatska oblast i Korjački a. o. udružili su se u 1. srpnja 2007. u Kamčatski kraj.
3.   1. ožujka 2008. bi se trebali ujediniti Čitska oblast i Aginskoburjatski a. o. u novu jedinicu, Zabajkalski kraj.

Ruski savezni okruzi

Središnji | Južni | Sjeverozapadni | Dalekoistočni | Sibirski | Uralski | Privolški

Ostateczny krach systemu korporacji | Tacy sami (reedycja) | Naga | Filmy przygodowe | Muj wydafca

źródło Wikipedia