Sipak : Moldova

Moldova je kontinentalna država na istoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Često se upotrebljava i naziv Moldavija prema regiji koja osim Moldove obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske.

U 1. tisućljeću p. n. e. područje Moldove nastavali su Kimerijci, Geti, Skiti i Dačani. Od 1. do 3. stoljeća dio Moldove je pod vlašću Rimskog Carstva, dok je u doba seobe naroda naseljavaju Slaveni i Anti, a od 9. do 11. stoljeća Uliči i Tiverci.

Od 9. do 13. stoljeća Moldova je bila u sastavu Galičko-Volinske kneževine i Kijevske Rusije. Godine 1359. utemeljeno je neovisna Moldavska kneževina na čelu s Bogdanom, vlaškim vojvodom. Vrhunac moći doseže u doba vojvode Stjepana III. Velikog ili Moldavskog kada se uspješno suprostavlja napadima s poljske, ugarske i osmanske strane.

Moldova je često od 1711. do 1812. bila poprište sukoba između Osmanlija i Ruskog Carstva.

Godine 1917. do 1918. dio Moldove zauzimaju sovjetske postrojbe, a u veljači 1918. Rumunjska (Besarabiju). Godine 1940. Rumunjska prepušta Besarabiju čime se uspostavlja Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika. U Drugom svjetskom ratu Moldova je bila pod rumunjskom i njemačkom okupacijom, a 1944. zauzima je Sovjetski Savez.

Dana 27. kolovoza 1991. Moldova se izborila za neovisnost raspadom SSSR-a.

Najveći dio zemlje nalazi se između Dnjestra i Pruta, na krajnjem jugozapadu Ruske ploče. U reljefu prevladavaju valovite ravnice, a tek ponegdje ima brežuljaka. U središnjem dijelu uzdižu se praporom prekriveni Kordi, dok je na zapadu najviši vrh zemlje - Bălăneşti (429 m). Na jugu zemlje nalazi se tokovima jako rasčlanjena Južnomoldavska ravnica. Na sjeveru se prostire Srednjomoldavska nizina sa stepom Bălţi i uzvisinama do oko 300 metara.

Vegetacija je uglavnom pretvorena u u obradive površine. Miješane šume bukve, hrasta i graba zauzimaju oko 12% površine, a pošumljavanje je potrebno za zaštitu od erozije tla. Uglavnom se odvodnjava prema Crnome moru.

Parlament Moldove je 27. kolovoza 1991. godine donio brzopletu deklaraciju o nezavisnosti koja će dati zakoniti casus beli Transnistriji za proglašenje nezavisnosti. Kontroverzne riječi deklaracije govore da dogovor Njemačke i Sovjetskog Saveza od 23. kolovoza 1939 postaje nevažeći kao i sve pravne posljedice tog dogovora su ukinute pošto su bile donešene bez da je pitano stanovništvo pokrajina kojih se to tiče (Besarabija, Sjeverna Bukovina, Herta okrug) i koje su okupirane 28. lipnja 1940 godine kao i Transnistrije osnovane 12. listopada 1924. godine. Sovjetski Savez je potom kršeči svoja ustavna prava donio zakon o stvaranju Moldovske SSR (2. kolovoz 1940) i zakon o granici Ukrajinske i Moldovske SSR (4. studenog 1940). Pošto su te odluke bile donesene bez ikakvih zakonitih prava one se ukidaju [1].

Kako je Transnistria tek poništenom odlukom od 2. kolovoza 1940 godine priključena Moldovi njen već od ranije pobunjen parlament proglašava nezavisnost koristeći kao casus beli Moldovsku deklaraciju o nezavisnosti

Moldova - podjela

Moldova je podjeljena na 33 distrikta, pet općina (Bălţi, Chişinău, Comrat, Tighina, Tiraspol) i dvije neovisne regije - Găgăuzija i Pridnjestrovlje.

Pridnjestrovlje je de jure dio Moldove, a njena neovisnost nije priznata ni od jedne zemlje, iako de facto nije kontrolirana od strane Moldovske vlade.

Sastav stanovništva 1989.

Od oko 3.380.000 stanovnika većinu (oko 76% stanovništva) čine Moldavci, nerijetko poistovjećeni s Rumunjima. Od ostalih najviše je Ukrajinaca (8.3%), Rusa (5.9%), Gagauza (4.4%) i ostalih 5.5%.

#	Narodnost	Moldova	% Mold	Transnistria	% Tran	Total	%
1.	Moldavci	2,564,849	75.8%	177,156	31.9%	2,742,005	69.6%
2.	Ukrajinci	282,406	8.3%	159,940	28.8%	442,346	11.2%
3.	Rusi	201,218	5.9%	168,270	30.3%	369,488	9.4%
4.	Gagauzi	147,500	4.4%	11,107	2.0%	158,607	4.0%
5.	Rumunji*	73,276	2.2%	/	NA	73,276	1.9%
6.	Bugari	65,662	1.9%	11,107	2.0%	76,769	1.9%
7.	Ostali	48,421	1.4%	27,767	5.0%	76,188	1.9%
8.	UKUPNO	3,383,332	100%	555,347	100%	3,938,679	100%

U vjeri prevladavaju pravoslavci (95% stanovništva).

Religija	Sljedbenici	% od ukupnog
Pravoslavci	3,158,015	95.5%
Nove protestantske vjere Baptisti Adventisti sedmog dana	32,754 13,503	1.83% 0.99% 0.41%
Tradicionalne protestantske Evangelici Reformisti	1,429 1,190	0.19% 0.04% 0.04%
Rimokatolici	4,645	0.14%
Muslimani	1,667	0.05%
Ostale vjere	25,527	0.77%

Agnostici	33,207	1%
Ateisti	12,724	0.38%

Stefan Chisinau

Chişinău

Moldavska pravoslavna crkva

Portal:Europa

	U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Moldova
	U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Moldova
	U Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Moldove

v • r • u Države u Europi

Samostalne države	Albanija • Andora • Armenija³⁾ • Austrija • Azerbajdžan¹⁾ • Belgija • Bjelorusija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Cipar³⁾ • Crna Gora • Češka • Danska⁴⁾ • Estonija • Finska • Francuska⁴⁾ • Grčka • Gruzija¹⁾ • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan¹⁾ • Kosovo ²⁾ • Latvija • Lihtenštajn • Litva • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldova • Monako • Nizozemska⁴⁾ • Norveška⁴⁾ • Njemačka • Poljska • Portugal⁴⁾ • Rumunjska • Rusija¹⁾ • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španjolska⁴⁾ • Švedska • Švicarska • Turska¹⁾ • Ujedinjeno Kraljevstvo⁴⁾ • Ukrajina • Vatikan

Zavisni teritoriji	Akrotiri i Dhekelia • Ålandski otoci • Gibraltar • Guernsey • Otok Man • Føroyar • Jersey • Jan Mayen • Svalbard

Nepriznate države	Abhazija⁵⁾ (Gruzija) • Gorski Karabah (Azerbajdžan)³⁾ • Južna Osetija⁵⁾ (Gruzija) • Pridnjestrovlje (Moldova) • Turska Republika Sjeverni Cipar (Cipar)³⁾

¹⁾ Značajan dio teritorija se nalazi u Aziji ²⁾ Proglasilo neovisnost 17. veljače 2008.. Priznalo ga 67 država članica UN-a (travanj 2010.) ³⁾ U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom ⁴⁾ Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe ⁵⁾ priznata od strane Ruske Federacije i Nikaragve

v • r • u CEFTA

Albanija • Crna Gora • Bosna i Hercegovina • Hrvatska • Kosovo • Makedonija • Moldova • Srbija

v • r • u Zajednica Neovisnih Država (ZND)

Države članice	Armenija • Azerbajdžan • Bjelorusija • Kazahstan • Kirgistan • Moldova • Rusija • Tadžikistan • Ukrajina • Uzbekistan

Pridruženi član	Turkmenistan