"Makedonija" preusmjerava ovamo. Za druga značenja, vidi Makedonija (razdvojba).| "Makedonija" preusmjerava ovamo. Za druga značenja, vidi Makedonija (razdvojba). |
|
Република Македонија |
|||||
|---|---|---|---|---|---|
|
|||||
| Geslo Smrt ili sloboda |
|||||
| Himna Danas nad Makedonijom |
|||||
 |
|||||
| Glavni grad | Skoplje | ||||
| Službeni jezik | makedonski 1) | ||||
| Vlada | |||||
| - Predsjednik | Branko Crvenkovski | ||||
| - Predsjednik Vlade | Nikola Gruevski | ||||
| Neovisnost | Od SFRJ 8. rujna 1991. |
||||
| Površina | 145. po veličini | ||||
| - ukupno | 25.713 km² | ||||
| - % vode | 1,9 % | ||||
| Stanovništvo | 140. po veličini | ||||
| - ukupno (2003) | 2.022.547 | ||||
| - gustoća | 81/km² | ||||
| BDP (PKM) | procjena 2005. | ||||
| - ukupno | 15.78 milijardi $ (121.) | ||||
| - po stanovniku | 7,645 $ (80.) | ||||
| Valuta | makedonski denar (100 denija) | ||||
| Pozivni broj | 389 | ||||
| Vremenska zona | UTC +1 UTC +2 ljeti |
||||
| Internetski nastavak | .mk | ||||
| 1) Svi jezici etničkih zajednica u općinama s više od 20% njihovih predstavnika koriste se kao službeni. Takav status imaju albanski, turski, srpski, romski, aromunski i dr. | |||||
Republika Makedonija je država na jugoistoku Europe, glavni grad je Skoplje (na makedonskom Скопје). Graniči sa Bugarskom na istoku, Albanijom na zapadu, Grčkom na jugu te Srbijom i Kosovom na sjeveru.
Sadržaj |
Glavni članak: Politika Makedonije
Republika Makedonija je suverena, samostalna, demokratska i socijalna država. Državna vlast je podijeljena na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Zakonodavna vlast je u rukama Sobranja Republike Makedonije (parlament). Građani na slobodnim, neposrednim i demokratskim izborima biraju 120 zastupnika (pratenika), država je podijeljena na 6 izbornih jedinica, mandat poslanika je 4 godine. Izvršna vlast je u rukama Vlade Repubublike Makedonije. Predsjednik Republike Makedonije bira se na slobodnim, neposrednim i demokratskim izborima, a mandat je 5 godina. Sudska vlast je u rukama osnovnih, apelacionih i viših sudova; zadnja instanca je Vrhovni sud.
Republika Makedonija je članica Ujedinjenih naroda od 8. travnja 1993.[1][2] pod imenom Bivša jugoslavenska republika Makedonija (BJRM) (na engleskom former Yugoslav Republic of Macedonia, FYROM) iz razloga što Grčka, koja je članica UN-a, EU i NATO-a, ima pretenzije na makedonsko ime. Hrvatska priznaje Makedoniju pod ustavnim imenom kao i 123 članica Ujedinjenih naroda, uključujući i Sjedinjene Američke Države, Rusiju i Kinu.
 |
Ovaj dio članka nema wikipoveznica ili ih ima premalo. Članak treba dopuniti dodavanjem wikipoveznica na druge pojmove. |
Antički Makedonci su bili stari balkanski narod, koji je govorio jedan nedovoljno poznat jezik. Najistaknutiji kralj antičkih Makedonaca je bio Filip -{II}-, koji je od Demostena nazivan varvarinom. Iako je Demosten okupio sve Antičke Grke da se suprostave Antičkim Makedoncima, Filip II je pobedio Grke u bici kod Heroneje u avgustu 338 godine p.n.e.,nakon čega je Filip II poštedeo grad Tebu.
Kada je Filip II bio ubijen (336 godina p.n.e.), antički Makedonci su izabrali njegovog sina Aleksandra III za kralja. Aleksandar je brzo konsolidovao svoju vlast i pobjedio pobunjene Grke i ovaj put spalio Tebu do temelja.Nakon toga, nastavio je na istok, da pobedi do tada nepobedivu Persiju. U bici na reci Granik, sa svojim antičkim Makedoncima (organizovanim u čuvene falange) i plaćenim konjanicima iz Tesalije je pobedio desetostruko veću Persijsku vojsku, koja je okupljala sve druge narode, uključujući i desetine hiljada Grka. Po osvajanju celog poznatog sveta, rešio je da se vrati u Makedoniju, ali je bio otrovan u 323 godine p.n.e i umro je u Vavilonu. Nakon njegove smrti,njegove vojskovođe su podelile njegovu državu međusobom.
Značajna ličnost Grčke Makedoniju, koja je bila deo cele Makedonije, bio je i Filip V. On je konsolidovao Makedonsko kraljevstvo na Balkanu i opet porobio Grčku.
Ali, u to vreme Rim je počeo da biva sve snažniji. Makedonija je bila saveznik Kartagene i time neprijatelj Rimjana. Zato je bilo postojanih sukoba sa Rimjanima. Da bi se osigurao od Rimjane, Filip V je pojačao fortifikacije u Skoplju i Uskani (u blizini današnjeg grada Debar, severozapadna Makedonija), a sa juga je imao okupiranu Grčku. Međutim Grci i Rimljani su se udružili i pod pritisak Rimčjana morao je da se povuče iz Grčke i da postavi utvrdu u klisuri Tempi (to je nekoliko kilometara južno od današnjeg grada Platamona).
Ipak, u dobi vladavina negovog sina, Perseja, Rimljani su ušli sa juga i pobedili Perseja u bici kod Pidne (nekoliko kilometara severno od današnje Paralije kod Katerini). Persej je bio zadnji makedonski kralj iz antičke epohe u Makedoniju. Više su preživeli Seleukidi na istoku i Ptolomeidi u Egiptu (zadnja je bila kraljica Kleopatra VIII).
Rimljani su porobili Makedoniju 168. godine p.n.e. i podelili je na 4 dela, kojima je bilo zabranjeno da meѓusobno komuniciraju. Tri od ova 4 dela su obuhvatale teritorije današnje Egejske Makedonije. Nakon toga, Makedonija od centra sveta postala provincija.
Makedonija je u rimskom dobu imala važnu ulogu u historiji hrišćanstva, s obzirom da ju je posjetio apostol Pavle.
Detaljniji članak o ovoj temi: SR Makedonija
Krajem 1989. godine, u vremenu kada se završavalo socijalističko uređenje i započeo proces raspada SFRJ, u Republici Makedoniji se utemeljivao višestranački pluralizam, održani su prvi višestranački parlamentarni izbori, konstituira se prvi višestranački Parlament Republike Makedonije. Najbrojniji zastupnici (pratenici) su pratenici iz VMRO-DPMNE, slijede SDSM (nasljednik SKJ-SKM) Socijalističke partije, Sojuz reformskih snaga, PDP-NDP (partije makedonskih Albanaca). Parlament je za predsjednika Republike izabrao Kiru Gligorova, a za potpredsjednika izabran je Ljubčo Geogievski. Za predsjednika ekspertske vlade izabran je Nikola Kljušev.
Godine 1991. godine Parlament je donio Ustav Republike Makedonije.
Godine 1992. srušena je ekspertska vlada i za mandatora je predložen Branko Crvenkovski koji je formirao novu stranačku vladu u koju su ušli SDSM, SP, PDP-NDP.
Godine 1994. građani su na neposrednim izborima prvi put birali predsjednika Republike i po drugi puta birali zastupnike u Sobranju Republike. Za predsjednika je izabran Kiro Gligorov s mandatom od 5 godina pobijedivši drugog kandidata Ljubču Georgievskog.
Na drugim parlamentarnim izborima "zbog brojnih izbornih nepravilnosti", kako su navele oporbene stranke VMRO-DPMNE, DPM i druge, apstiniran je drugi krug glasovanja. Izbornu pobjedu ponio je Savez za Makedoniju - SDSM, SP, LP. Za predsjednika Vlade izabran je Branko Crvenkovski, a u Vladu su ušli SDSM, SP, LP, PDP-NDP.
Godine 1996. donijet je novi zakon o teritorijalnoj organizaciji - lokalnoj samoupravi - ustanovljene su 123 općine i Grad Skoplje, održani su prvi višestranački lokalni izbori za lokalnu vlast.
Godine 1998. održani su treći parlamentarni izbori. Izbornu pobjedu ponijeli su VMRO-DPMNE i Demokratska Alternativa (DA), a u parlament su ušle i PDP-A (Demokratska partija Albanaca u Makedoniji), SDSM, LDP, PDP. Za predsjednika Vlade izabran je Ljubčo Georgievski (VMRO-DPMNE), a za zamjenika Vasil Tupurkovski (DA), a u Vladu su ušli i članovi PDP-A.
Godine 1999. održani su drugi predsjednički izbori te je za predsjednika Republike izabran Boris Trajkovski, kojeg je predložila stranka VMRO-DPMNE. Ostali kandidati bili su Tito Petkovski (SDSM), Vasil Tupurkovski (DA), Stojan Andov (Liberalna partija), Muhamed Halili (PDP) i Muarem Negipi (PDP-A).
Godine 2000. održani su drugi lokalni izbori, koji su bili ispunjeni brojnim izbornim nepravilnostima, nasiljem, upotrebom vastrenog oružja.
Tijekom 2001. godine došlo je do oružanog sukoba u Republici Makedoniji koji je razriješen pritiskom Europske unije i potpisivanjem Ohridskog mirovnog sporazuma, koji je u najvećem dijelu amandmanima uključen u Ustav Republike Makedonije.
Godine 2002. održani su parlamentarni izbori koji su po ocjenama inozemnih i domaćih analitičara bili najbolje organizirani i provedeni izbori. Izbornu pobjedu odnio je SDSM u koaliciji s 12 političkih stranki. U Parlament su ušle stranke SDSM, DUI, VMRO-DPMNE, PDP, LDP, PDP-A i SP. Vladu je formirao Branko Crvenkovski i u nju su ušli DUI, i LDP.
Godine 2004., zbog tragične smrti predsjednika Borisa Trajkovskog, održani su treći predsjednički izbori na kojima je pobijedio Branko Crvenkovski (SDSM), a u izbornoj trci su učestvovali su Zudi Celili (PDP-A), Gzim Ostremi (DUI) i Saško Kedev (VMRO-DPMNE).
Republika Makedonija je država u jugoistočnoj Europi, u gornjem i srednjem Povardarju, između Šarsko-pindskog i Rodopskog gorja. Nalazi se u široj zemljopisnoj regiji Makedoniji.
U Makedoniji se izdvajaju 3 reljefne cjeline: zapadna Makedonija, središnji dio ili Povardarje i istočna Makedonija.
Zapadni dio čini mlado nabrano Šarsko-pindsko gorje građeno od paleozojskih škriljavaca i mezozojskih vapnenaca (Baba, Šara, Korab, Jakupica, Nidže). Između planina nalaze se duboke doline Crnog Drima te više gorskih kotlina:
Pološka i Prespanska kotlina su najveće.
Središnji dio ili Povardarje tektonski je labilan prostor ispunjen jezerskim i riječnim naplavinama. Naslage potječu iz paleozoika (škriljavci) te iz mezozoika i tercijara. Tu se nalazi niz kotlina, međusobno povezanih klisurama (kapijama):
Istočna Makedonija niža je od zapadne. Obuhvaća istočne pritoke rijeke Vardar, kotline se nalaze na visini oko 250 m, a nastale su erozijom eolskih sedimenata iz neogena. Okružuje ju visokoplaninski pojas. Na istoku su to Osogovske planine, Vlahina planina, Plačkovica, Ogražden, a na zapadu Istočne Makedonije to su Kožuv, Kozjak, Dren planina i Jakupica.
Usamljena uzvišenja građena su od granita, kristalastih škriljavaca te magmatita. Između njih prostiru se kotline ispunjene tercijarnim jezerskim talozima:
U Makedoniji vlada submediteranska klima koju karakteriziraju vruća i suha ljeta te hladne i vlažne zime. Srednje godišnje temperature opadaju od sjevera prema jugu zemlje.
Srednja godišnja količina padalina je u planinama oko 1000 - 1500 mm, a u zavjetrinskim kotlinama 600 - 700 mm.
Najplodnija su glinato-ilovasta tla u nižim dijelovima kotlina. U brdsko-planinskim dijelovima prevladavaju kamenjari i rankeri (humusna šumska tla).
Što se vegetacije tiče, u nižim dijelovima prevladavaju hrast medunac, obični grab i cer, dok u višim dijelovima nalazimo bukvu i bukovo-jelove šume. Također nalazimo i zimzeleno sredozemno raslinje.
Najvažnije tekućice su Vardar, Treska, Crna Reka, Pčinja, Bregalnica, Strumica, Crni Drim.
Makedonija ima 3 prirodna jezera: Ohridsko, Prespansko i Dojransko. Ohridsko jezero je jedno od najstarijih jezera na zemaljskoj kugli, u njemu žive endemski primjerci, ohridska pastrva, belvica (Salmothymus ohridanus), jegulja, i više tipova račića, puževa i školjki, bistrina vode i njezina prozirnost je do 50 metara.
Posljednji popis stanovništva Makedonije izvršen je 2002. godine[3]. Sljedeća tablica pokazuje nacionalni sastav stanovništva na osnovu dosadašnjih popisa stanovništva:[4][5]
| godina popisa | ukupno stanovnika | Makedonci | Albanci | Turci | Srbi | Romi | Bošnjaci | Vlasi | Ostali |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2002. | 2.022.547 | 1.297.981 (64,2%) | 509.083 (25,2%) | 77.959 (3,9%) | 35.939 (1,8%) | 53.879 (2,7%) | 17.018 (0,8%) | 9.695 (0,5%) | 20.993 (1,0%) |
| 1994. | 1.945.932 | 1.288.330 (66,6%) | 441.104 (22,7%) | 78.019 (4,0%) | 40.228 (2,1%) | 43.707 (2,2%) | 6.829 (0,4%) | 8.601 (0,4%) | 31.480 (1,6%) |
| 1991. | 2.033.964 | 1.328.187 (65,3%) | 441.987 (21,7%) | 77.080 (3,8%) | 42.775 (2,1%) | 52.103 (2,6%) | / | 7.764 (0,4%) | 84.068 (4,1%) |
| 1981. | 1.909.136 | 1.279.323 (67,0%) | 377.208 (19,8%) | 86.591 (4,5%) | 44.468 (2,3%) | 43.125 (2,3%) | / | 6.384 (0,3%) | 72.037 (3,8%) |
| 1971. | 1.647.308 | 1.142.375 (69,3%) | 279.871 (17,0%) | 108.552 (6,6%) | 46.465 (2,8%) | 24.505 (1,5%) | / | 7.190 (0,4%) | 38.350 (2,3%) |
| 1961. | 1.406.003 | 1.000.854 (71,2%) | 183.108 (13,0%) | 131.484 (9,4%) | 42.728 (3,0%) | 20.606 (1,5%) | / | 8.046 (0,6%) | 19.177 (1,4%) |
| 1953. | 1.304.514 | 860.699 (66,0%) | 162.524 (12,5%) | 203.938 (15,6%) | 35.112 (2,7%) | 20.462 (1,6%) | / | 8.668 (0,7%) | 13.111 (1,0%) |
Grad Ohrid je makedonski i pravoslavni Jeruzalem, muzej na otvorenome, kulturna baština se proteže od prapovijesti do današnjih dana, u njemu je osnovan i djelovao je prvi Sveslavenski univerzitet osnovan od Sv. Klimenta Ohridskog i Sv. Nauma Ohridskog. Freske i ikone u mnogim crkvama i manastirima u Ohridu i Makedoniji su jedinstvene u svijetu. Rijeka Radika i njezin kanjon je ekološka sredina, priroda je neponovljiva, a manastir Sv. Jovan Bigorski je jedan od najljepših manastira na Balkanu, raspolaže s jedinstvenim u svijetu oltarom izrađenom dubokim duborezom.
Albanija • Andora • Armenija3) • Austrija • Azerbejdžan1) • Belgija • Bjelorusija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Cipar3) • Crna Gora • Češka • Danska4) • Estonija • Finska • Francuska3) • Grčka • Gruzija1) • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan1) • Kosovo 2) • Latvija • Lihtenštajn • Litva • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Nizozemska3) • Norveška4) • Njemačka • Poljska • Portugal4) • Rumunjska • Rusija1) • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španjolska4) • Švedska • Švicarska • Turska1) • Ujedinjeno Kraljevstvo4) • Ukrajina • Vatikan
Akrotiri i Dhekelia • Ålandski otoci • Gibraltar • Guernsey • Otok Man • Føroyar • Jersey • Jan Mayen • Svalbard
Abhazija5) (Gruzija) • Gorski Karabah (Azerbejdžan)3) • Južna Osetija5) (Gruzija) • Pridnjestrovlje (Moldavija) • Turska Republika Sjeverni Cipar (Cipar)3)
1) Značajan dio teritorija se nalazi u Aziji
2) Proglasilo neovisnost 17. veljače 2008.. Priznalo ga 52 država članica UN-a (studeni 2008.)
3) U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom
4) Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe
5) priznata od strane Ruske Federacije i Nikaragve
Članice:
Albanija • Andora • Belgija • Benin • Bjelokosna Obala • Bugarska • Burkina Faso • Burundi • Cipar • Čad • Demokratska Republika Kongo • Dominika • Džibuti • Egipat • Ekvatorska Gvineja • Francuska • Francuska Gvajana • Gabon • Gana • Grčka • Gvadalupa • Gvineja • Gvineja Bisau • Haiti • Kambodža • Kamerun • Kanada • Kanada-Novi Brunswick • Kanada-Québec • Komori • Laos • Libanon • Luksemburg • Madagaskar • Makedonija • Mali • Martinik • Mauritanija • Mauricijus • Maroko • Monako • Niger • Republika Kongo • Rumunjska • Ruanda • Sejšeli • Senegal • Sveta Lucija • Sveti Petar i Mikelon • Sveti Toma i Princip • Srednjoafrička Republika • Švicarska • Togo • Tunis • Vanuatu • Vijetnam • Zelenortska Republika
Promatrači:
Armenija • Austrija • Češka • Gruzija • Hrvatska • Litva • Mađarska • Mozambik • Poljska • Slovačka • Slovenija • Srbija • Ukrajina
Države članice: Belgija • Bugarska • Češka • Danska • Estonija • Francuska • Grčka • Island • Italija • Kanada • Latvija • Litva • Luksemburg • Mađarska • Nizozemska • Norveška • Njemačka • Poljska • Portugal • Rumunjska • SAD • Slovačka • Slovenija • Španjolska • Turska • UK
Države pristupnice: Albanija • Hrvatska
Države kandidati: Makedonija
Oddalenie | Tacy samotni | Melassa | Mieszkania do wynajęcia | Koncert inaczej
źródło Wikipedia
