Istočna Europa

Istočnu Europu čine države:

Do kraja 1980-ih te zemlje su politički i gospodarski bile podređene SSSR-u, a danas se nalaze u procesu gospodarske i demografske tranzicije. Zemlje Istočne Europe udaljene su od svjetskih prometnih i trgovinskih tokova, osobito Moldavija i Bjelorusija koje nemaju izlaz na more, ali kroz njih, te kroz Ukrajinu prolaze važni prometni pravci koji povezuju Rusku Federaciju sa Srednjom Europom. Tri su prometna pravca:

  1. pravac sjeverni dio Srednje Europe - Istočna Europa (Berlin - Moskva)
  2. južni dio Srednje Eurpe - Istočna Europa s odvojkom prema sjevernom i srednjem Jadranu
  3. Istočna Europa - Egejsko more (Sankt Peterburg - Kijev - Kišinjev - Bukurešt - Egejsko more)

Važni su i unutrašnji plovni putevi, osobito plovni put rijeke Volge kojim su spojeni Bijelo more, Baltičko more, Crno more, Azovsko more te Kaspijsko jezero.

Sadržaj

Najvećim dijelom Istočne Europe prostire se Istočnoeuropska nizina prekambrijske starosti, a rubno se izdižu Karpati, Krimska gora (Jaila), Ural i Kavkaz.

Glavnina prostora ima snježno - šumsku klimu s toplim i suhim ljetom te vrlo hladnom i suhom zimom. Samo jug Ukrajine ima stepsku klimu, a krajnji sjever snježnu klimu. Izražena je kontinentalnost i velike amplitude temperature (24°C do 35°C). Zimi i ljeti se temperature smanjuju od juga prema sjeveru. Najtoplije su obale Crnog i Azovskog mora, a najhladniji je poluotok Kola te pojas do Urala. Od zapada prema istoku Europe smanjuje se količina padalina, pa ih Istočna Europa prima relativno malo (najviše ih primaju Ural, Krimska gora i Karpati, a najmanje krajnji jug i sjever).

Rijeke Dnjepar, Dnjestar, Južni Bug, Don i Prut pripadaju crnomorskom slijevu, Zapadna Dvina, Njemen i Zapadni Bug slivu Baltičkog mora, Volga i Ural kaspijskom, a Pečora i Sjeverna Dvina slivu Sjevernog ledenog mora.

U sjevernom dijelu regije nalaze se brojna ledenjačka jezera. na Volgi i Dnjepru nalaze se umjetna jezera. Između Bjelorusije i Ukrajine, oko rijeke Pripjat, nalaze se najveće europske močvare koje su danas djelomično isušene i pretvorene u obradive površine.

Zbog utjecaja ogranka Golfske struje, Barentsovo more i Bijelo more imaju veliko gospodarsko značenje (promet, ribolov). Crno more također ima prometno značenje, a danas dobiva sve veće turističko značenje.

Vegetacija Istočne Europe razvijena je u pojasevima. Od sjevera prema jugu dolazi do izmjene: tundra - crnogorica - miješana šuma - bjelogorica - šumostepa - travna stepa.

Ballady | Nowy rozdział | Ślad | Tan | spis stron www

źródło Wikipedia