Sipak : Irska

Irska zauzima otprilike pet šestina irskoga otoka, a udaljena je osamdesetak kilometara od obale Velike Britanije. Od Velike Britanije otok je odvojen prije 11 000 godina, topljenjem leda i snijega na prijelazu iz pleistocena u holocen, te potapljanjem obala zbog uzdizanja mora. Duljina granice Irske s Sjevernom Irskom iznosi 360 km, dok je duljina morske obale 1448 km. Sa zapadne strane okružena je sa Atlantskim oceanom, a sa istoka plitkim Keltskim i Irskim morem. Cijeli otok se nalazi u sjevernom umjerenom pojasu.

Na rubovima Irske nalazi se isprekidani lanac planina. Središnja je ravnica niska, manje od jedne šestine zemlje diže se iznad 200 m nadmorske visine, s brežuljcima i grebenima, koji se izdižu iz vapnenačke podloge. Ledenjaci ledenoga doba ostavili su iza sebe plodno tlo posuto stijenama. Česta su mala jezera poznata kao lough i tresetišta. Glavne su rijeke: Liffey, Blackwater, Clare i Shannon (najduža rijeka na britanskim otocima) široke i spore. Kraće i brže rijeke spuštaju se s rubova gorja prema obali. Najveći su lanci granitno gorje Wicklow na istoku i gorje Macqillicuddy's Reeks na krajnjem jugozapadu. Jugoistočno visočje, koje se u Wicklowu izdiže do 926 m, i visočje na sjeverozapadu, koje je visoko do 819 m i na kojem su se sačuvali tragovi vulkanske djelatnosti, nastalo je kaledonskim nabiranjem i pretežno je građeno od prekambrijskih metamorfnih stijena, a jugozapadno visočje, s najvišim vrhom Irske, Carrauntuohill (1041 m) na planini County Kerry hercinskim nabiranjem. Ostali viši vrhovi su Mt. Brandon (953 m), i Lugnaquillia (926 m). Obalni je pojas najfascinantniji na zapadu, jer je stjenovit i duboko razveden, s mnogo spektakularnih klifova. Na krajnjem jugozapadu planine se pružaju u Atlantik nizom krševitih i širokih poluotoka međusobno razdvojenih zaljevima kao što su Dingle Bay i Bantry Bay. Pred zapadnom obalom leže i mnogobrojni otočići od kojih su njveći Achill, Clare, Inishobin, Bear i Inishturk, te otočje Aran.

Klima Irske je oceanska, s mnogo vlage, velikom naoblakom i malo sunčanih dana, osobito u zapadnim dijelovima, koji su pod neposrednim utjecajem stalnih i snažnih zapadnih vjetrova. Zbog toga taj dio zemlje ima veću količinu godišnjih padalina (oko 1500 mm) od istočnog (750 mm). Najviše padalina ima jugozapadni planinski dio – oko 2500 mm. Zbog stalne vlage, i zato jer nema suša livade su stalno zelene, pa je po tome Irska i dobila ime zeleni otok.

Budući da je Irska bila potpuna prekrivena ledom za vrijeme zadnjeg ledenog doba, sve biljke i životinje su došle migracijom iz drugih dijelova Europe, najviše s Britanije. Nekad brojne šume hrasta, joha,breza i jasena, zbog krčanja šuma, danas zauzimaju samo oko 5 % površine. Od životinjskih vrsta najviše ima lasica, tvorova, divljih mačaka, rovki, krtica, jelena, zmija i žaba. Također ima i par vrsta ptica i kukaca, dok su najviše ima zečeva i smeđih štakora. Od mnogobrojnih domaćih životinja najvažniji su konji, psi i stoka. Specifične vrste Irske su Connemarski poni, Irski vučjak i Kerrievski plavi terijer.

Irska ekonomija prije 1980. godine bila je "tradicionalno" ustrojena i ne naročito uspješna. Tada je Irska znatno zaostajala za Ujedinjenim Kraljevstvom i ostalom Zapadnom Europom. U tadašnjoj irskoj ekonomiji poljodjelstvo je imalo važniju ulogu. Od 1980. godine dolazi do velikih promjena.

Planiranom industrijalizacijom u zadnjim su desetljećima tradicionalne industrijske grane (prehrambena, tekstilna, staklarska, i industrija obuće) osuvremenjene i preusmjerene na izvoz, no njihova je značenje opalo zbog novih radno i tehnološki zahtjevnih grana koje ne traže mnogo sirovina. Te su tvornice uglavnom u vlasništvu američkih, britanskih, njemačkih i japanskih tvrtki. Primjerice, u Dublin je premješten velik dio pogona elektroničke tvrtke Nokia iz Helsinkia,a američka informatička tvrtka Microsoft Billa Gatesa odredila je Dublin za europsko središte za distribuciju softwarea i hardwarea na području cijele Europe. Velik je dio industrije smješten na širem području Dublina i Corka, a mnoge su tvornice nastale i u manjim gradovima u unutrašnjosti.

Danas je Irska drugi svjetski najveći izvoznik računalnih programa. Gotovo trećina svih osobnih računala prodanih u Europi proizvedena je u Irskoj, i to većinom u američkim podružnicama.

Uspoređujući razinu razvijenosti Irske i Ujedinjenog Kraljevstva, možemo zaključiti da je Irska, kao tradicionalno nerazvijena, uspjela u 20-ak godina dostignuti Ujedinjeno Kraljevstvo. Primjerice, Irska je 1977. godine imala 65 % narodnog bruto dohotka po stanovniku Ujedinjenog Kraljevstva, a 2000. godine taj broj je iznosio čak 93 %. Jedan drugi pokazatelj navodi da je kupovna moć Iraca više nego Šveđana, Nijemaca, Francuza, Britanaca ili Talijana.

Kelti su došli do Irske oko 300. pr.n.e. Kontrolirali su zemlju oko 1000 godina i ostavili kulturu i jezik koji je preživio do sad, posebno u Galwayu, Corku, Kerryu i Waterfordu. Rimljani, koji su osvojili Britaniju, nikad nisu stigli do Irske. Irska je primila kršćanstvo između trećeg i petog stoljeća, kao jedina zemlja koja ga je primila kao vjeru na miroljubiv način. Sveti Patrik je apostol Irske, biskup te zaštitnik ove države. Irci masovno slave Dan svetog Patrika, 17. ožujka.

Stanovništvo Republike Irske se značajno povećalo posljednjih godina. Najviše utjecaja na taj porast ima imigracija. Naglim ekonomskim razvojem Republika Irska postala je atraktivna zemlja za život, te privukla mnoge strance, ali i Irce koji su se posljednjih nekoliko desetljeća iselili zbog ekonomske krize te velike nezaposlenosti. Nadalje, broj rođenih je i više nego dvostruki od broja umrlih, što je prilično neobično za zapadno-eurospku zemlju. Otprilike 10% stanovnika Republike Irske su stranci.

CSO (Central Statistics Office) objavio je podatke bazirane na cenzusu iz 2006. godine: Ukupni broj stanovnika na Dan Cenzusa (23. travnja 2006.) iznosio je 4,234,925. Porast za 317.722 stanovnika ili 8,1% od 2002. godine. Od 2002. do 2006. godine u Republici Irskoj rođeno je 245.000 stanovnika, a umrlih je bilo 114.000. U te 4 godine u Republiku Irsku imigriralo je 186.000 stanovnika. Ukupan broj stranaca koji trajno borave u Republici Irskoj iznosio je 419.733 ili oko 10% (plus 1.318 ljudi "bez nacionalnosti" i 44.279 ljudi čija nacionalnost nije utvrđena). Najveća skupina stranaca potječe iz Ujedinjenog Kraljevstva (112.548), Poljske (63.267), Litve (24.628), Nigerije (16.300), Latvije (13.319), Sjedinjenih Američkih Država (12.475), Kine (11.161), i Njemačke (10.289). 95,9% stanovnika su bili bijelci, 1,1% crnci, 1,3% Azijati, a za 1,7% stanovnika nije poznata pripadnost rasi. Prosječni porast stanovnika po godini iznosio je 2%, što je najveća stopa zabilježena do sada. Između 1996. i 2002. godine porast je iznosio 1,3%, a između 1971. i 1979. 1,5%. Stanovništvo iz 2006. godine je zadnji puta bilo veće davne 1861. godine kada je iznosio 4,4 milijuna. Najmanje stanovnika Republika Irska imala je 1961. godine kada je taj broj bio samo 2,8 milijuna. Sve provincije u državi su zabilježile porast (Leinster 8,9%, Munster 6,5%; dugogodišnji pad stanovnika regije Connacht-Ulster je također zaustavljen. Odnos broja muškaraca naspram žena je također bitno izmijenjen između 1976. i 2006. godine. Leinster je jedina provicnija gdje ima više žena no muškaraca. Muškarci dominiraju u ruralnim županijama poput Cavana, Leitrima i Roscommona, dok je više žena u gradovima i urbanim područjima.

Irska ima 92 500 km cesta, 94% su asfaltirane, duljina autocesta iznosi 32 km. Cestovnim prometom obavlja se 90% robnog i 96% putničkog prometa. Zbog toga je Irska u nacionalnom programu odredila znatna sredstva za gradnju i modernizaciju cesta. Autobusnim linijama povezani su svi veći gradovi, kao i neki manji. Irska ima 41 zračnu luku, od kojih su tri najveće u Dublinu, Shannonu i Corku. Najviše zračnih veza ima sa Velikom Britanijom, kontinentalnom Europom i sa prekoatlantskim zemljama. Irska trgovačka flota sastoji se od 26 brodova, ukupne nosivosti 110 741 BRT. Kao i kod zračnog prometa, najviše pomorskih veza ima sa Velikom Britanijom. Također ima i važne pomorske veze sa Francuskom, od kojih su najvažnije Rosslare – Le Havre, te Cork – Le Havre. Najveće luke su u Dublinu, Shannonu i Corku.

Države u Europi

Samostalne države

Albanija • Andora • Armenija³⁾ • Austrija • Azerbejdžan¹⁾ • Belgija • Bjelorusija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Cipar³⁾ • Crna Gora • Češka • Danska⁴⁾ • Estonija • Finska • Francuska³⁾ • Grčka • Gruzija¹⁾ • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan¹⁾ • Kosovo ²⁾ • Latvija • Lihtenštajn • Litva • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Nizozemska³⁾ • Norveška⁴⁾ • Njemačka • Poljska • Portugal⁴⁾ • Rumunjska • Rusija¹⁾ • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španjolska⁴⁾ • Švedska • Švicarska • Turska¹⁾ • Ujedinjeno Kraljevstvo⁴⁾ • Ukrajina • Vatikan

Zavisni teritoriji:

Akrotiri i Dhekelia • Ålandski otoci • Gibraltar • Guernsey • Otok Man • Føroyar • Jersey • Jan Mayen • Svalbard

Nepriznate države:

Abhazija⁵⁾ (Gruzija) • Gorski Karabah (Azerbejdžan)³⁾ • Južna Osetija⁵⁾ (Gruzija) • Pridnjestrovlje (Moldavija) • Turska Republika Sjeverni Cipar (Cipar)³⁾

¹⁾ Značajan dio teritorija se nalazi u Aziji
²⁾ Proglasilo neovisnost 17. veljače 2008.. Priznalo ga 52 država članica UN-a (studeni 2008.)
³⁾ U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom
⁴⁾ Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe
⁵⁾ priznata od strane Ruske Federacije i Nikaragve

Irska

Sadržaj