Hrvatska kopnena vojska
Hrvatska ratna mornarica
Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana
Hrvatski vojnici u svečanom mimohodu
| Oružane snage Republike Hrvatske |
|
|---|---|
|
|
| Utemeljena | 1991. |
| Grane | Hrvatska kopnena vojska
|
| Stožer | Glavni stožer OS RH |
| Vodstvo | |
| Vrhovni zapovjednik | Stjepan Mesić |
| Ministar obrane | Branko Vukelić |
| Načelnik GS OS RH | Josip Lucić |
| Minimalna starost | 18 godina |
| Novačenje | dragovoljno služenje vojnog roka |
| Povezani članci | |
| Povijest | Domovinski rat |
| Činovi | Činovi u Oružanim snagama Republike Hrvatske |
Hrvatski vojnici u svečanom mimohodu |
|
Oružane snage Republike Hrvatske (kratica OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku. Oružane snage štite suverenitet i neovisnost Republike Hrvatske te brane njezinu teritorijalnu cjelovitost, što im je glavna zadaća. Pored toga, OSRH mogu sudjelovati u međunarodnim mirovnim, humanitarnim i drugim operacijama i misijama, obavljati određene zadatke u stanju neposredne ugroženosti te pružati pomoć institucijama civilne vlasti i stanovništvu u slučaju prirodnih, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća.
Oružane snage RH razvile su se iz Zbora narodne garde 3. studenog 1991.g.
Oružane snage organizirane su u Glavni stožer, zapovjedništva, postrojbe i ustanove Oružanih snaga. Oružane snage sastoje se od grana, rodova, služba i struka. Grane OSRH su:
Oružane snage imaju mirnodopski i ratni sastav. Mirnodopski sastav Oružanih snaga čine djelatne vojne osobe, državni službenici i namještenici raspoređeni u Oružane snage, kadeti, ročnici te pričuvnici kada se nalaze na vojnoj vježbi u Oružanim snagama. Ratni sastav Oružanih snaga, pored prethodno navedenih osoba, čine i ostali pričuvnici.
Vrhovni zapovjednik OSRH je predsjednik Republike Hrvatske.
Sadržaj |
U drugoj polovici 1990. javljaju se zameci vojnih jedinca: Dobrovoljačke omladinske jedinice (DOJ), a zatim i Narodna zaštita (u ljeto 1991. godine 90.000 ljudi, uglavnom nenaoružanih). U kasno proljeće 1991. godine stvaraju se prve vojne postrojbe Zbora narodne garde, ustrojen 20. travnja 1991. Odlukom Predsjednika Republike i koji je zbog zakonskih i političkih razloga formalno bio u sklopu Ministarstva unutarnjih poslova. Osim struktura i postrojbi koje su bile stvorene državnom politikom, postojale su i stranačke vojske odnosno njihovi zameci. Hrvatska stranka prava organizirala je svoje oružane odrede, Hrvatske obrambene snage (HOS), koje su bile privatno naoružane, razmjerno dobro obučene i uvježbane na taktičkoj razini te raspoređene na kritična mjesta na bojištima. Stranka demokratskih promjena (reformirani komunisti, SDP) je u Istri, Primorju i Dalmaciji naoružavala svoje aktiviste, jednako kao i vladajuća Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) u drugim dijelovima Hrvatske. Postojale su i dobrovoljačke postrojbe pod kontrolom lokalnih moćnika. Ponegdje je ipak reaktiviran sustav TO (npr. u Zagrebu), što je dalo bolje rezultate.
Sustav vođenja i zapovijedanja je u početku bio kritično zbrkan, a nadležnosti neodređene i nejasne. ZNG je tako pod dvojnom nadležnosti, MUP-a i Ministarstva obrane. Veliki dio poslova zapovijedanja na terenu bio je prenesen na lokalne krizne štabove sastavljene i vođene od političkih dužnosnika koji nisu nužno imali vojnička znanja šira od onih koja su stekli za služenja novačkog roka u JNA. Na terenu se često nalazilo po nekoliko različitih postrojbi, koje, ako i jesu nominalno bile u istoj organizaciji, često nisu imale zajedničko više zapovjedništvo.
Osnovne zadaće ZNG-a (kasnije HV) bile su sprečavanje prodora JNA i drugih snaga na najvažnijim smjerovima, obrana gradova i kritičnih područja te osvajanje vojarni JNA u dubini vlastitog rasporeda. Ove se zadaće počinju cjelovitije i sustavnije ispunjavati tek nakon što se u rujnu, temeljem novog Zakona o obrani, oružane snage organiziraju u jedinstvenu Hrvatsku vojsku (HV) i kad se 21. rujna 1991. godine uspostavlja Glavni stožer, s načelnikom generalom Antonom Tusom. Tada počinje i sustavnija mobilizacija pričuvnih vojnika i organizacija postrojbi, zapovjedništava i ustanova, te planska uporaba snaga.
Dana 1. listopada 1991. godine formirana su krupna vojnoteritorijalna i borbena zapovjedništva (Operativne zone) sa sjedištima u Osijeku, Bjelovaru, Zagrebu, Karlovcu, Rijeci i Splitu. Podređene su im bile operativne grupe koje su zapovijedale pojedinim smjerovima i područjima. Temeljne i ujedno najviše taktičke postrojbe bile su pješačke brigade (profesionalne i pričuvne), a formirane su i brigade i bojne drugih rodova. Do kraja godine bile formirane i razvijene 63 brigade.
Sadašnji ustroj Oružanih snaga od 2008. godine obuhvaća Glavni stožer s pristožernim postrojbama, granska zapovjedništva Hrvatske kopnene vojske, Hrvatske ratne mornarice i Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, Zapovjedništvo za potporu te Hrvatsko vojno učilište.
Detaljniji članak o ovoj temi: Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske
Glavni stožer je združeno tijelo ustrojeno u okviru Ministarstva obrane. Nadležno je za razvoj, ustrojavanje, opremanje, uvježbavanje i funkcioniranje prvog strateškog postroja (stalno spremne snage) i drugog strateškog postroja (pričuva). Na čelu Glavnog stožera je načelnik Glavnog stožera koji je nadređen zapovjedništvima, postrojbama i ustanovama OS RH, a u miru odgovora vrhovnom zapovjedniku za Plan uporabe OS i vojne elemente borbene spremnosti. Načelnik Glavnog stožera odgovara ministru obrane za provedbu zapovjedi i izvješćuje ga o provedbi.
Načelnik Glavnog stožera OS RH je general zbora Josip Lucić, koji je na toj dužnosti od 2003. godine, a novi petogodišnji mandat započeo mu je 28. veljače 2008.
.JPG)
Službom u OSRH smatra se obavljanje vojnih i drugih stručnih poslova u postrojbama, zapovjedništvima i ustanovama Oružanih snaga. Pripadnici OSRH su vojne osobe te državni službenici i namještenici.
Vojne osobe su:
Dočasnici i časnici su osobe koje uz odgovarajuću civilnu izobrazbu imaju potreban stupanj vojnih znanja i vještina i ovlašteni su za zapovijedanje postrojbama, zapovjedništvima i ustanovama Oružanih snaga.
Vojne osobe pri stupanju u Oružane snage daju svečanu prisegu.
Prema odnosima u službi vojne osobe mogu biti: nadređene i podređene, a prema činovima i dužnostima: starije i mlađe. Nadređena je ona osoba koja vodi i zapovijeda zapovjedništvom, postrojbom ili ustanovom Oružanih snaga, odnosno pojedinim njihovim dijelovima i osobama u njima. Starija je ona osoba koja ima viši čin, a ako su osobe istog čina, starija je ona osoba za čije je ustrojbeno mjesto utvrđen viši ustrojbeni čin, odnosno ako imaju jednak ustrojbeni čin, starija je ona osoba koja je prije promaknuta u osobni čin.
Pripadnicima OSRH u vojnim objektima i postrojbama Oružanih snaga zabranjena je svaka politička djelatnost kao i sudjelovanje na političkim skupovima i demonstracijama te javno istupanje u svezi sa stanjem i odnosima u Oružanim snagama bez ovlasti ministra obrane ili osobe koju on ovlasti. Djelatnim vojnim osobama, nije dopušteno članstvo u političkim strankama niti kandidiranje u predstavnička tijela. Također nije dopušteno sindikalno organiziranje.
Vojne osobe, službenici i namještenici imaju pravo i obvezu:
Pripadnici OSRH odgovaraju za kaznena djela po odredbama Kaznenog zakona i drugih zakona. Kaznena odgovornost ne isključuje stegovnu odgovornost ako djelo koje je predmet kaznenog postupka predstavlja i kršenje vojne stege. Stegovni postupak vodi se bez obzira na tijek kaznenog postupka.
Vojna je stega točno, potpuno i pravodobno obavljanje poslova i zadaća u Oružanim snagama. O stegovnim prijestupima pripadnika Oružanih snaga, osim o stegovnim prijestupima ročnika, kadeta i pričuvnih vojnika odlučuju vojnostegovni sudovi (prvostupanjski i Viši vojnostegovni sud). Također postoje i vojnostegovna tužiteljstva.
Glavni stožer OSRH
Hrvatska kopnena vojska • 
Hrvatska ratna mornarica • 
Hrvatsko ratno zrakoplovstvo
Hrvatsko vojno učilište "Petar Zrinski" • Zapovjedništvo za potporu
In the Room | Dzień i noc | Autoportret | Tata Kazika | Tobie
źródło Wikipedia